Šta sve treba da se nalazi na jednoj etiketi?
Po američkoj FDA (Administraciji za hranu i lekove) pod kozmetikom se podrazumeva sledeće: proizvodi, osim sapuna, koji su namenjeni za nanošenje na ljudsko telo sa ciljem čišćenja, ulepšavanja, pospešavanja privlačnosti ili menjanja izgleda.
Na pakovanju kozmetičkih proizvoda najpre se prepoznaju sa prednje strane:
1. Identitet proizvoda – ime proizvoda, ime linije proizvoda, njegova namena.
2. Neto zapremina – uglavnom je to zapremina sadržaja izražena u mililitrima (ml), gramima (g, gr), ili uncama (Oz – američka unca za tečnost koja iznosi 29.5735296 ml). Simbol uvećanog i masnog slova „e“ označava da se garantuje da je navedena zapremina proizvoda u skladu sa sistemom mera propisanim za Evropsku Uniju (EU). Oznaka NET WT je skraćenica od engleskog izraza za neto težinu.
3. Lista sastojaka – lista svih sastojaka koji ulaze u sastav proizvoda navedenih u opadajućem poretku po njihovoj koncentraciji, tj. zastupljenosti u proizvodu. Ovde postoje izuzeci, a to su sastojci koji učestvuju u manje od 1% težine proizvoda. Oni se ne moraju navoditi po nekom strogom redosledu. Sastojci koji su prisutni za bojenje preparata se po običaju navode na kraju. Lista sastojaka ne mora biti navedena na samoj ambalaži kada su u pitanju olovke za šminkanje ili neki preparati izuzetno malih zapremina (1/8 unce) i kod dekorativnih pakovanja.
Prilikom čitanja ove liste sastojala (eng. LOI – List Of Ingredients) treba biti posebno obazriv iz više razloga. Često se ne navode komponente parfema koji su najčešći izazivači alergija, nego samo reč fragrance ili parfum. Osim toga, kozmetička industrija ne koristi standardnu IUPAC nomenklaturu hemijskih jedinjenja koju smo svi učili u školama, nego imaju svoju sopstvenu – INCI (International Nomenclature of Cosmetic Ingredients) nomenklaturu. Na internetu postoji ovaj rečnik, odnosno zvanična baza podataka imena sastojaka u kozmetičkim proizvodima, ali se toj bazi može pristupiti samo preko plaćenog članstva (account-a).
4. Uputstva za upotrebu – informacije o tome kako, kad i gde upotrebljavati posmatrani proizvod.
5. Naziv i lokacija proizvođača i/ili distributera – trebalo bi biti navedeno ime kompanije koja proizvodi kozmetički preparat i firme koja ga distribuira, kao i tačne adrese njihovih predstavništva. Od skoro se na ovom mestu nalaze i veb adrese firmi. To je uglavnom adresa na koju se mogu slati upiti ili reklamacije vezane za dati proizvod.
6. Zemlja porekla – zemlja u kojoj je proizvod proizveden i pakovan. Ovo vam je ono „made in …“
7. Upozorenja – naznake koje se odnose na eventualne kontraindikacije, mere opreza, upozorenja o upotrebi proizvoda od strane dece i slično.
Neki od najčešćih simbola na poleđinskoj etiketi
2. Crna i bela strelica u krugu – liči pomalo na yin-yang simbol, ali zapravo označava da kompanija koja je proizvela dotični preparat ulaže sredstva i doprinosi evropskim programima koji se brinu o propisnom odlaganju otpada i reciklaži svih delova ambalaže. Ovo je tipičan evropski (poreklom nemački) simbol za reciklažu
9. Zeke – postoji više oznaka koje sadrže crtež zeca, a najpoznatije su „zeka u skoku“ ili „leaping bunny“ (kojeg smo već spominjali) i PETA-in „Cruelty free and vegan“ zeka. Obe ove oznake svedoče o tome kako posmatrani proizvod nije testiran na životinjama.
Najbolje bi bilo da svi proizvodi koje kupujemo imaju ovakve oznake i sve potrebne podatke na ambalaži, međuitm, za sad to nije tako. Ostaje nam da se nadamo da će kompanije poželeti da poverenje kupaca pridobiju preciznim i jasnim obeležavanjem, pa da i mi budemo svesniji o tome šta kupujemo.
Ako imate još neko pitanje u vezi simbola na kozmetičkim pakovanjima, neku sličicu za koju niste sigurni šta označava, slobodno ostavite komentar ispod, a ja ću pokušati da odgonetnem o čemu se radi.
Pogledaj komentare
Ako na kozmet.proizvodu (konkretno kozmetika s mineralima iz mrtvog mora izralske tvrtke u original pakiranju )nije naznacen ni datum proizvodnje ni rok trajanja kako cu znati dali je za upotrebu.hvala i pozdrav Goga
"Na internetu postoji ovaj rečnik, odnosno zvanična baza podataka imena sastojaka u kozmetičkim proizvodima, ali se toj bazi može pristupiti samo preko plaćenog članstva (account-a)." Postoje i sajtovi poput npr. cosdna ili ewg skin deep, na kojima postoje podaci o sastojcima, kao i o stetnosti istih... :)
Svaka čast za članak. Čak i ja koji se bavim promocijom ambalaže za hranu nisam znao za neke stvari koje ste naveli, tačnije, imao sam pogrešno mišljenje o nekim znacima.
Gdje se nalazi datum proizvodnje i rok upotrebe na fa dezodoransu?
@Indria verovatno na dnu, odozdo na dezodoransu